Članci

Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s konačnim prijedlogom zakona

Primjedbe na navedeni Nacrt prijedloga najvećim dijelom se odnose na one dijelove koji su nastali kao nastavak na odluku Vlade RH nazvanu „Odluka o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini i ciljevima smanjenja u 2016. godini i osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta“. Name, tom Odlukom provode se aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja koje uključuju ustrojavanje i ažuriranje Registra parafiskalnih nameta te smanjenje ili ukidanje parafiskalnih nameta u cilju rasterećenja poduzetnika.

Temeljni cilj uspostave Registra je utvrditi parafiskalne namete koji opterećuju poslovanje poduzetnika te poduzimati mjere u cilju njihovog smanjenja ili ukidanja kako bi se rasteretilo poslovanje poduzetnika, intenzivirala investicijska aktivnost i poboljšalo poslovno okruženje, a istovremeno ne bi utjecalo na izvršavanje temeljnih funkcija države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države koji se financiraju iz tih nameta.

Radi pravilnog klasificiranja predstavlja li određeni prihod parafiskalni namet, početkom 2014. godine definirani su parafiskalni nameti koji predstavljaju sva plaćanja poduzetnika prema tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim tijelima za koja ne dobiju nikakvo pravo, uslugu ili dobro, ili pak dobiju nerazmjerno malo u odnosu na plaćeno, a koja su propisana zakonom, propisom ili drugim aktom čiji predlagatelji su nadležna ministarstva ili druga tijela.
Kriteriji za klasificiranje parafiskalnih nameta:

  • ne uključuju javna davanja propisana Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15) tj. poreze, trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje;
  • opterećuju li poslovanje poduzetnika i u kojoj mjeri;
  • ne predstavljaju naknadu za izvršenu uslugu, a ako predstavljaju potrebno je utvrditi opravdanost visine naknade i učestalost plaćanja iste;
  • ne predstavljaju naknadu po osnovi ugovornog odnosa;
... Temeljem svega gore navedenog, svaka usluga koja se pruži ne može biti klasificirana kao „parafiskalni namet“...

Temeljem svega gore navedenog, svaka usluga koja se pruži ne može biti klasificirana kao „parafiskalni namet“. To su „Zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom“ i „Naknada za edukacije o higijeni osoblja koje rade u neposrednom kontaktu s hranom“. Naime, zdravstveni nadzor nad navedenim osobama definiranim člankom 26. spomenutog Zakona u Republici Hrvatskoj provode liječnici specijalisti epidemiolozi pri čemu koriste i mikrobiološke nalaze specijalista mikrobiologije. Jednako tako, edukacija takvog osoblja i pregledi tih osoba pod nadzorom predstavljaju medicinsku mjeru prevencije širenja zaraznih bolesti i mjeru ranog otkrivanja zaraznih bolesti sa visokim rizikom epidemijskog širenja u populaciji.
Temeljem dugogodišnjeg iskustva na ovim poslovima i temeljem epidemiološke situacije u svijetu, nekoliko je razloga da zadržimo postojeću organizaciju u zemlji:

  1. Nadzor je osiguran kroz teritorijalno dostupnu epidemiološku službu koja ima sustav pripravnosti i integriran je kroz nacionalnu razinu
  2. Kroz individualni rad tijekom edukacije i tijekom pregleda zaposlenika gradi se kontinuirani odnos povjerenja zaposlenik -nadležni liječnik epidemiolog i smanjuje se rizik pojave epidemije te se olakšava protuepidemijsko djelovanje ako je ono potrebno
  3. Epidemiologija ima kontinuirani i pravovremeni uvid u kretanje zaraznih bolesti u zemlji, a kroz međunarodne sustave ranog uzbunjivanja prva ima uvid u epidemiološke pokazatelje u Europi i svijetu (npr. saznanja o epidemijama koje se prenose hranom)
  4. Educirani stručnjaci - epidemiolozi mogu pravovremeno prepoznati grupiranje zarazne bolesti i obučeni su za preventivno i protuepidemijsko djelovanje
  5. Nije nam poznato da je u Hrvatskoj napravljena temeljita analiza koliko su drugi sustavi kao npr. HACCP implementirani u sve dijelove sektora koji rukuje hranom, time nam je za pretpostaviti da bi mnoge djelatnosti ostale izvan nadzora (male tvrtke, ulični prodavači, fast food kiosci, sezonski radnici, strani državljani na privremenom radu)
  6. Primjer Njemačke 2011. godine, odnosno epidemija trovanja hranom izazvana E. coli 0104 ukazuje da je šteta samo od jedne epidemije znatno veća od cjelokupnog troška koji odvajaju poslodavci u prehrambenoj industriji i ugostiteljskim objektima za preglede i edukaciju njihovih djelatnika
  7. Uvjerenja smo da pri donošenju odluke treba razmatrati nacionalnu specifičnost:
    ... imamo medicinsku struku koja je zaslužna za povoljnu epidemiološku situaciju u zemlji (što nije primjer u nekim drugim europskim državama ...
    1. imamo medicinsku struku koja je zaslužna za povoljnu epidemiološku situaciju u zemlji (što nije primjer u nekim drugim europskim državama jer se zdravstveni sustavi bitno razlikuju i sve zemlje nemaju koordiniranu medicinsku struku koja može pružiti zdravstveni nadzor kakav je u našoj zemlji),
    2. zemlja smo koja zbog intenzivne turističke djelatnosti mora biti posebno oprezna u nadzoru nad osobama koje se navode u članku 26,
    3. nažalost postoje i dodatni ugrožavajući čimbenici poput ekonomske krize.

Neke kategorije osoba pod zdravstvenim nadzorom Zakona treba jasnije definirati, a precizne postupnike o obimu i frekvenciji pregleda odrediti novim Pravilnikom o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom.
Zato treba:

  • Preispitati model financiranja zdravstvenog nadzora nad osobama prema članku 26 (poslodavci/HZZO) i sukladno odluci unijeti izmjenu u Zakon
  • Ujednačiti cijene edukacije i pregleda osoba pod nadzorom na razini zemlje
  • Redefinirati kategorije osoba pod zdravstvenim nadzorom i sukladno tome izmijeniti Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom
  • Promijeniti Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da ovi poslovi i dalje budu u nadležnosti isključivo zavoda za javno zdravstvo i HZJZ koji imaju interventnu epidemiološku djelatnost.

U odnosu na pojedine članke Nacrta prijedloga, primjedbe se odnose na slijedeće:

  1. U četvrtom stavku članka Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći navodi se da su na popisu parafiskalnih nameta "naknada za edukacije o higijeni osoblja koje rade u neposrednom kontaktu s hranom" i "zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom". Smatramo kako je uvrštavanje navedene dvije zdravstvene/medicinske mjere među parafiskalne namete potpuno pogrešno iz nekoliko razloga.
    U obrazloženju Odluke o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini... Vlade RH navodi se kako je "temeljni cilj uspostave Registra utvrditi parafiskalne namete koji opterećuju poslovanje poduzetnika te poduzimati mjere u cilju njihovog smanjenja ili ukidanja kako bi se rasteretilo poslovanje poduzetnika, intenzivirala investicijska aktivnost i poboljšalo poslovno okruženje, a istovremeno ne bi utjecalo na izvršavanje temeljnih funkcija države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države koji se financiraju iz tih nameta" što nikako ne odgovara istini jer će promjene koje se predlažu ovim prijedlogom dovesti do značajnog smanjenja prihoda zavoda za javno zdravstvo koji su istim sredstvima financirali brojne druge preventivne mjere i postupke iz svojeg područja rada, a što u slučaju donošenja ovakvog zakonskog rješenja više neće biti u mogućnosti. Dakle, u suprotnosti je sa navedenim obrazloženjem koje govori da "...ne bi utjecalo na izvršavanje temeljnih funkcija..." "...koji se financiraju iz tih nameta.". Kriteriji za klasificiranje parafiskalnih nameta u njih uvrštavaju namete koji "ne predstavljaju naknadu za izvršenu uslugu" što je potpuno netočno u slučaju navedene dvije zdravstvene usluge jer iza pregleda na kliconoštvo stoji specijalistički pregled doktora medicine specijaliste epidemiologa, kao i specijalistički mikrobiološki pregled uzorka stolice na određene vrste patogenih bakterija, te parazite, dok iza edukacije o higijeni osoba koje rukuju s hranom stoje predavanja stručnjaka poput doktora medicine specijaliste epidemiologa, doktora medicine specijaliste mikrobiologa, magistra sanitarnog inženjerstva/diplomiranih sanitarnih inženjera, kao i sanitarnih inspektora predstavnika Ministarstva zdravlja. Uz to, nakon održanih predavanja provodi se i usmeni ispit pred komisijom uz sačinjavanje zapisnika i izdavanje Uvjerenja o položenom ispitu. Smatramo kako obje zdravstvene mjere predstavljaju kvalitetno pruženu medicinsku preventivnu uslugu kojom se postiže prevencija širenja zaraznih bolesti i rano otkrivanje zaraznih bolesti sa visokim rizikom epidemijskog širenja u populaciji, te kao takve ne zaslužuju biti svrstane među parafiskalne namete. Nadalje se u obrazloženju navodi kako su to nameti koji "ne predstavljaju naknadu po osnovi ugovornog odnosa" što je još jedan razlog da se navedene dvije zdravstvene usluge ne svrstaju među parafiskalne namete jer zavodi za javno zdravstvo svoje poslove ugovaraju sa svojim kupcima usluga, dakle međusobni odnos je reguliran ugovorom. Smatramo kako je dobar prijedlog da se ministar zdravlja ovlasti da jedinstvenom odlukom propiše iznos naknade za obje usluge za cijelu RH. Smatramo kako je pogrešno donijeti odredbu kojom se propisuje "...da zdravstveni odgoj osoba provode i druge pravne osobe koje ishode odobrenje ministra zdravlja..." jer i u samoj odredbi se kaže da se radi o zdravstvenom odgoju za kojega smatramo da trebaju provoditi isključivo zavodi za javno zdravstvo/HZJZ baš zbog toga što se radi o preventivnoj zdravstvenoj usluzi za koju su tijekom svoje specijalizacije educirani upravo specijalisti epidemiolozi, te ne postoji niti jedno opravdano stručno obrazloženje da se takva zdravstvena usluga povjerava bilo kome drugom.

  2. U čl. 2. prijedloga Nacrta riječi "„Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva vodom za ljudsku potrošnju iz članka 26. točke 1. ovoga Zakona, obavlja se na kliconoštvo jedanput godišnje, a ostali zdravstveni pregledi jedanput u dvije godine..." predlažemo da se zamijene riječima "„Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva vodom za ljudsku potrošnju iz članka 26. točke 1. ovoga Zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje..."
    Objašnjenje: Smatramo kako je posebno opasno po zdravlje i sigurnost građana RH, ali i stranih državljana koji dolaze u našu zemlju turistički te time značajno pune državni proračun, mijenjati dinamiku provođenja navedenih zdravstvenih pregleda jer je ona određena temeljem višegodišnjeg iskustva u provedbi preventivnih mjera i jer osigurava optimalni pristup u otkrivanju uzročnika zaraznih bolesti. Još uvijek, na žalost, postoje sredine sa nezadovoljavajućim sanitarno-higijenskim prilikama, osobito u pogledu odlaganja otpadni tvari, prisutne su migracije ljudi, intenzivan je međunarodni promet ljudi i roba, vladaju nepovoljni i ponekad ekstremni klimatski uvjeti što sve skupa zahtijeva neprekidan preventivni i protuepidemijski rad među kojima se posebno ističe nužnost što potpunije skrbi za sigurnost javne prehrane i javne vodoopskrbe. Znanstveno je dokazano da rizik od zaraznih bolesti izuzetno raste u ekonomskoj krizi, pa "prorjeđivanje" navedenih preventivnih pregleda koje predlagač predlaže zbog financijskih, a ne stručno-znanstvenih razloga, može biti upravo kontraproduktivan i dovesti do povećanja incidencije bolesti koje se prenose hranom, vodom ili direktnim kontaktom. Upozorenja i analizu takvog rizika objavile su i Svjetska zdravstvena organizacija i ECDC koje predlažu vladama da u takvim situacijama u kojima se RH sada nalazi, nužno jačaju epidemiološku službu i programe sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti kako bi se ovaj rizik smanjio, te kako bi se moglo na vrijeme učinkovito protuepidemijski intervenirati. Predlagač ovim prijedlogom zakona radi upravo suprotno preporuci WHO-a i ECDC-a jer narušava dinamiku medicinskih poslova koje uspješno, već dugi niz godina, provodi epidemiološka služba, te time slabi i dovodi u pitanje epidemiološku učinkovitost, pa čak i opstojnost. U prilog navedenome ide i stav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji također ne podržava smanjenje učestalosti povremenih zdravstvenih pregleda tijekom radnog odnosa kako je to predloženo te predlaže da tekst članak 28. ostane nepromijenjen. Dosadašnja učestalost utvrđena je temeljem dugogodišnjeg iskustva u efikasnom suzbijanju i prevenciji zaraznih bolesti. Predložena dinamika nije utemeljena na znanstvenim dokazima te za posljedicu može imati smanjenje učinkovitosti mjera prevencije zaraznih bolesti i narušavanje povoljne epidemiološke situacije. Ujedno mišljenja smo da povremenim zdravstvenim pregledima moraju pristupati i osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. S obzirom da smo turistička zemlja to je od neprocjenjive važnosti u smislu osiguranja zdravlja turista koji koriste takve usluge. Predlažemo u članak 26. važećeg Zakona među obveznike koji moraju proći zdravstveni pregled dodati tekst: Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Mišljenja smo da se zakon nepotrebno opterećuje navođenjem provedbenih detalja te da je u Zakonu potrebno izostaviti navođenje dinamike preventivnih zdravstvenih pregleda jer se navedeno treba navesti u provedbenom Pravilniku. S tim u vezi predlažemo da se članak 36. važećeg Zakona nadopuni tako da glasi: Pravilnik o učestalosti i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom te izvještavanju o provedbi ove preventivne mjere donosi ministar.

  3. U čl. 3. podržavamo promjenu kojom Ministar zdravlja svojom odlukom utvrđuje troškove zdravstvenih pregleda za cijelu RH s tim da bi ona trebala biti realno određena vodeći računa da su to dva specijalistička pregleda (epidemiološki i mikrobiološki) zajedno s realnim materijalnim troškovima. Predlažemo da to bude jasno određeno Zakonom, u postotku od cijene po cjeniku Hrvatske liječničke komore (npr. 60% od pune cijene).

  4. U čl. 4. riječi "...osim osoba koje su zaposlene kod subjekta u poslovanju s hranom koji obavlja djelatnost proizvodnje originalno zapakirane hrane, a isti ima više od 50 zaposlenih i uspostavljen sustav samokontrole primjenom svih načela sukladno odredbama posebnih propisa." treba brisati. Objašnjenje: Iz višegodišnjeg stručnog iskustva poznato nam je da pojedini poslodavci svoje zaposlenike preraspoređuju interno unutar subjekta u poslovanju s hranom na druga radna mjesta na kojima, u slučaju da se prijedlog usvoji, mogu doći u doticaj sa nezapakiranom hranom za koju ne bi tada bili educirani. Uz to, nejasna je odredba koja propisuje takav prijedlog samo za subjekte u poslovanju s hranom sa 50 i više zaposlenih, za što smatramo da ne postoji niti stručno, a niti znanstveno obrazloženje, već se taj broj arbitrarno odredio zbog čega bi neki mogli izvući određene zaključke o motivima predlagača.
    U stavku 2. ovog članka riječi: "...svakih 6 godina." treba zamijeniti riječima "...svake 4 godine". Objašnjenje: svi razlozi koje smo naveli u obrazloženju pod člankom 2. vrijede i ovdje. Sustav koji godinama dobro funkcionira iz potpuno nepotrebnih razloga se navedenim prijedlogom ovog Zakona dovodi u pitanje, te se narušava uhodana dinamika bez ijednog stručnog obrazloženja. Smatramo da je zbog pojava emergentnih i re-emergentnih zaraznih bolesti krajnji rok za obnavljanje predmetnog znanja rok od 4 godine, a nikako bilo koji duži. U st. 1. i st. 2. iza riječi "...moraju imati potrebna znanja o...", a ispred "...zdravstvenoj ispravnosti hrane..." treba ubaciti "sprječavanju nastanka zaraznih bolesti". Objašnjenje: Smatramo da svi koji rade sa hranom moraju imati znanja o tome kako nastaju i kako se šire zarazne bolesti koje se mogu prenijeti direktnim i/ili indirektnim kontaktom, te koji su postupci u sprječavanju nastanka, odnosno suzbijanju širenja zaraznih bolesti. Pozdravljamo prijedlog iz stavka 5. koji zdravstvenom edukacijom obuhvaća i "Osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene te fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela kao i osobe koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice...". Također, riječi "...svakih 6 godina" treba zamijeniti riječima "...svake 4 godine" uz isto objašnjenje od ranije.
    U prilog navedenom prilažemo i stav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji smatra da u stavku 1. riječi "...osim osoba koje su zaposlene kod subjekta u poslovanju s hranom koji obavlja djelatnost proizvodnje originalno zapakirane hrane, a isti ima više od 50 zaposlenih i uspostavljen sustav samokontrole primjenom svih načela sukladno odredbama posebnih propisa." treba brisati. Objašnjenje: edukacija za zaposlenike ovih subjekata propisana je posebnim propisima o hrani odnosno EU higijenskim paketom te je sastavni dio sustava samokontrole. Ne slažemo se s predloženom dinamikom obnavljanja potrebnih znanja svakih 6 godina u stavcima 2. i 5., te smatramo neophodnim obnavljanje potrebnih znanja svake 4 godine u oba stavka. Mišljenja smo da se zakon nepotrebno opterećuje navođenjem provedbenih detalja te da je u Zakonu potrebno izostaviti navođenje dinamike i sadržaja edukacije jer se navedeno treba navesti u provedbenom Pravilniku. S tim u vezi predlažemo da se stavak 4. nadopuni tako da glasi: Pravilnik o načinu, dinamici i programu stjecanja potrebnog znanja osoba iz stavka 1. ovoga članka te izvještavanju o izvršenju ove preventivne mjere donosi ministar. Također predlažemo da se stavak 6. nadopuni tako da glasi: Pravilnik o načinu, dinamici i programu stjecanja potrebnog znanja osoba iz stavka 5. ovoga članka te izvještavanju o izvršenju ove preventivne mjere donosi ministar.

  5. U čl. 5. st. 1. riječi "...i druge pravne osobe koje imaju odobrenje za obavljanje tih poslova." treba brisati. Objašnjenje: Smatramo da zdravstveni odgoj, što mu i samo ime kaže, trebaju provoditi zdravstvene ustanove, dakle zavodi za javno zdravstvo/HZJZ, a nikako bilo koje druge pravne osobe iz istih razloga koje smo već naveli pod poglavljem "Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći." Kroz individualni rad tijekom edukacije i pregleda gradi se kontinuirani odnos povjerenja između zaposlenika koji radi u subjektu u poslovanju s hranom i specijaliste epidemiologa čime se smanjuje rizik pojave epidemije, a olakšava i protuepidemijsko djelovanje ukoliko bude potrebno. Nadzor je osiguran kroz teritorijalno dostupnu epidemiološku mrežu i neprekidan sustav pripravnosti integriran kroz nacionalnu razinu tako da svako grupiranje zaraznih bolesti epidemiolozi mogu pravodobno prepoznati i provesti učinkovitu intervenciju. Nigdje nije objavljeno da je u RH provedena temeljita analiza koliko je sustav HACCP-a implementiran u sve dijelove sektora koji rukuju hranom, za razliku od učinkovitog dosadašnjeg sustava zdravstvene edukacije koju provode zavodi za javno zdravstvo.

  6. U čl. 6. podržavamo promjenu koja propisuje da ministar odlukom utvrđuje troškove stjecanja potrebnog predmetnog znanja za razinu RH vodeći pri tome računa da cijena mora biti realna i adekvatna pruženoj usluzi.

  7. Podržavamo prijedlog zakona sadržan u čl. 7.

  8. U čl. 10. mišljenja smo da kriteriji prilikom ovlašćivanja ustanova i drugih pravnih osoba moraju biti dogovoreni sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim epidemiološkim društvom. Pri tome treba imati na umu da je zdravstvena edukacija osoblja koje rukuje s hranom i vodom prvenstveno zadaća Zavoda za javno zdravstvo. Mora se izbjeći situacija koja se, npr. dogodila sa edukacijom djelatnika koji rade na poslovima DDD-a.

06.07.2015.

Predsjednik HED-a

Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.

Specijalist epidemiolog

 
© Hrvatsko epidemiološko društvo ⇨