Članci

26.09.2017.
Svjetski dan borbe protiv bjesnoće 28. rujna 2017.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) bjesnoća je zarazna bolest koja je prisutna u više od 150 zemalja i područja širom svijeta, ona još uvijek uzima veliki danak, te je gotovo u potpunosti smrtonosna bolest. U zemljama Azije i Afrike i dan danas od te opake bolesti umire prema dostupnim podacima oko 55.000 ljudi godišnje, a veliki dio te brojke predstavljaju djeca u dobi do 15. godine života. Psi su glavni izvor infekcije i odgovorni su za veliku većinu smrtnih slučajeva godišnje. Eliminacija bjesnoće moguća je kroz program cijepljenja pasa protiv bjesnoće te prevenciju ugriza. Svake godine, više od 15 milijuna ljudi širom svijeta pristupi cijepljenju protiv bjesnoće, odnosno primi postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), koja je jedini način da se ta opaka bolest spriječi i ne razvije. Na taj način, sprječavaju se stotine tisuća mogućih smrtnih slučajeva u ljudi, godišnje. Zbog toga je posebna važnost data obradi ugrizne rane nakon kontakta s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom (temeljito čišćenje i pranje ugrizne rane sapunom pod mlazom tekuće vode!) te što raniji odlazak liječniku specijalisti radi započinjanja postekspozicijske antirabične profilakse (PEP-a).

Zbog navedenih činjenica, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (engl. World Organisation for Animal Health, OIE) u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organisation, FAO) uz potporu Svjetske zajednice za kontrolu bjesnoće (engl. Global Alliance for Rabies Control, GARC), organizirali su u Ženevi 2015. godine svjetsku konferenciju o bjesnoći pod nazivom: “Globalna eliminacija humane bjesnoće koju prenosi pas – Sada je vrijeme!. Njihova najnovija inicijativa jest da se zajedno s brojnijm zemljama i partnerima broj humanih slučajeva bjesnoće do 2030. godine, svede na nulu. Moto kampanje bio je „Zaustavi bjesnoću sada!“ (engl. End Rabies Now). Kao jedan od bitnih koncepata bio je koncept jednog zdravlja (engl. One Health Concept), koji je u sebi prepoznao važnost zdravlja ljudi i njihove povezanosti s životinjama i okolinom.

... Glavni moto Svjetske organizacije za borbu protiv bjesnoće za 2017. godinu je: „Bjesnoća – nula slučajeva do 2030.“ (RABIES: ZERO by 30). ...

Glavni moto Svjetske organizacije za borbu protiv bjesnoće (engl. Global Alliance for Rabies Control, GARC) za 2017. godinu je: „Bjesnoća – nula slučajeva do 2030.“ (RABIES: ZERO by 30).

Glavni naglasak jest na cijepljenju pasa protiv bjesnoće, budući da je to najefikasnija mjera sprječavanja humanih slučajeva bjesnoće, prevenciji ugriza, odgovornom vlasništvu te uključivanju lokalnih zajednica u suradnji s vladinim i ne-vladinim organizacijama.

Ovaj slogan ujedno je i moto Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće 28.09.2017. godine, s ciljem podizanja svijesti prevencije bjesnoće. To je ujedno i prilika da se poveže lokalna zajednica i pojedinci, kao i vladine i ne-vladine organizacije te da podijele rezultate svoga rada.

Treba spomenuti da je u velikom broju zemalja širom svijeta, pogotovo u onim gdje je bjesnoća endemski zastupljena, efikasna kontrola bjesnoće teško provediva ili zbog same financijske situacije ili slabo organizirane zdravstvene i veterinarske službe. Dvije su temeljne mjere koje se trebaju provoditi kako bi se u takvim zemljama mogla uvesti kontrola prirodnih žarišta. To su: cijepljenje pasa protiv bjesnoće te oralno cijepljenje lisica protiv bjesnoće.

U zemljama gdje je uvedena efikasna kontrola bjesnoće druge životinjske vrste, u prvom redu šišmiši, postaju glavni rezervoar bjesnoće, te tako humani slučajevi postaju vezani na ugrize bijesnih šišmiša. Ove dvije mjere, cijepljenje pasa protiv bjesnoće te oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće gdje se ide prema eliminaciji virusa bjesnoće iz prirodnih žarišta te tako prema statusu zemlje slobodne od bjesnoće, provele su velikim dijelom gotovo sve Europske zemlje.

U usporedbi s Europom i svijetom kako stoji Hrvatska? Koji je doprinos Republike Hrvatske u borbi protiv bjesnoće?

... U Republici Hrvatskoj, zadnji slučaj humane bjesnoće, zabilježen je davne 1964. godine ...

U Republici Hrvatskoj, zadnji slučaj humane bjesnoće, zabilježen je davne 1964. godine, prije više od 50 godina. Osim navedenog, zabilježena su i dva importirana humana slučaja bjesnoće, prvi, 1989., te drugi, 1995. godine. Oba su bila iz Republike Bosne i Hercegovine.

Premda mala, na svjetskoj razini, Republika Hrvatska na polju borbe protiv bjesnoće napravila je izuzetno mnogo, kako na polju veterinarske tako i humane medicine. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće uvedeno je 1948. godine, te je dvije godine potom, uspješno eradicirana urbana bjesnoća. Danas je to dignuto na znatno višu razinu, budući da se osim cijepljenja psa, vrši i čipiranje pasa, njihova evidencija, registriranje vlasnika i upis u Lysacan sustav. Republika Hrvatska imala je vlastitu proizvodnju humanog antirabičnog imunoglobulina do 2013. godine. Skupina stručnjaka za bjesnoću tadašnjeg Zavoda za zaštitu zdravlja grada Zagreba stvorila je 2-1-1 shemu za humanu postekspozicijsku profilaksu, koju je 1986. godine prvi priznao, prihvatio u uveo u rutinsku primjenu Institute Pasteur u Parizu, da bi je potom 1992. godine, Ekspertna skupina stručnjaka za bjesnoću Svjetske zdravstvene organizacije priznala i uvrstila u službeni protokol za humanu postekspozicijsku profilaksu (PEP), te se od tada upotrebljava u čitavom svijetu. 2010. godine, po treći puta Republika Hrvatska kreće s programom oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće, koje se provodi dva puta godišnje u proljeće i jesen. Rezultati su se pokazali izvrsnima budući da u 2015. i 2016. godini na čitavom području Republike Hrvatske nije zabilježen niti jedan jedini potvrđeni slučaj bjesnoće kako u divljih tako i u domaćih životinja. Zbog takvih rezultata, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske kani Republiku Hrvatsku 2018. godine proglasiti zemljom slobodnom od bjesnoće (rabies-free country).

Unatoč ovako dobrim rezultatima, humana i veterinarska struka trebaju biti na oprezu, budući da bjesnoća može prijetiti i nakon što zemlja postane i proglasi se zemljom slobodnom od bjesnoće.

Glede humane medicine, i nadalje treba provoditi postupke i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije prilikom svake vrste ozljede nanešene od psa, mačke ili druge domaće ili divlje životinje. Glavni cilj humane i veterinarske medicine jest, da davna 1964. godina i nadalje ostane samo statistički i povijesni podatak.

Tekst napisao:

Prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med.
specijalist epidemiologije, znanstveni suradnik

 
© Hrvatsko epidemiološko društvo ⇨