|
|
Članci Održan stručni skup na temu komunikacije s javnošću i kriznog komuniciranja
Prvi dio skupa bio je posvećen temama o osnovama komuniciranja s javnošću i medijima, vrstama medija (tisak, televizija, radio, internet…), novinarskim vrstama komunikacije (vijest, emisija, intervju, izjava…), komunikacijskim vještinama i odnosima s medijima s aspekta novinara te pravilima i savjetima za medijski nastup. Kroz predavanja je istaknuto da komunikacija s medijima treba biti primjerena svim kategorijama stanovništva, karatka, jasna i s unaprijed jasnom porukom, a izjave trebaju biti jasne i jednostavne, a ne zbunjujuće (paziti tko je krajnji korisnik!) te treba izbjeći prikazivanje svojeg ukupnog znanja o nekoj bolesti ili medicinskoj temi. Cilj medijskog nastupa je uputiti jasnu poruku ciljanim javnostima i zadovoljiti očekivanja novinara (medija) za relevantnom vijesti. Naglašeno je da komuniciranje s javnosti i medijima nije samo prenošenje poruka, informacija i stavova, već sredstvo za stvaranje podloge za vlastite akcije i programe, utjecaj na donošenje odluka i javno mnijenje te stvaranje imidža osobe ili institucije. Također, objašnjena je i važnost neverbalne komunikacije koja dopunjuje verbalnu i utječe na usmjerenost pažnje tijekom razgovora (prema istraživanju Alberta Mehrabina samo 7 % osjećaja i stavova se izražava kroz riječi koje koristimo u govornoj komunikaciji, dok se 38 % odvija kroz ton i glas, a preostalih 55 % kroz govor tijela, pogotovo kroz izraze lica). U nastavku skupa dan je pregled definicija, osnovnih postavki te primjera kriznog komuniciranja, koje predstavlja posebnu vrstu komunikacije s javnosti, a koje se prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije odnosi na razmjenu informacija, savjeta i mišljenja u stvarnom vremenu između stručnjaka i ljudi koji su suočeni s prijetnjama po zdravlje, ekonomsku ili socijalnu dobrobit. To je komunikacija koju državne i javne institucije koriste tijekom kriza koje pogađaju dio ili cijelu populaciju, a uključuje poruke i različite vrste publike u trenucima krize/katastrofe, a oblik krize/katastrofe definira i nadležnosti. Istaknuto je da je najvažnija odrednica uspješnog kriznog komuniciranja točno i pravodobno iznošenje činjenica, i da su ključna pravila komunikacije u kriznim situacijama uključivanje, prihvaćanje i slušanje javnosti, pažljivo planiranje i procjena obraćanja, iskrenost, poštenje i otvorenost, suradnja s vjerodostojnim izvorima informacija, raspoloživost medijima, jasne poruke te empatičnost. U zadnjem dijelu skupa prezentirani su izazovi i komunikacijske vještine prilikom rada s kolegama i pacijentima, te iskustva epidemiologa u komunikaciji s medijima u vrijeme pandemije. I za kraj, nekoliko savjeta za osmišljavanje poruka za komunikaciju s medijima i krizno komuniciranje spomenutih na stručnom skupu:
PREZENTACIJE - Stručni skup „Komunikacija s javnošću i krizno komuniciranje“:
Izvor: HZJZ |
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a (HED), 24. studenoga 2021. održan je u online formatu 85. stručno-znanstveni skup HED-a pod nazivom “Komunikacija s javnošću i krizno komuniciranje” koji je okupio epidemiologe, komunikologe, stručnjake iz kriznog komuniciranja, javnozdravstvene medicine i novinare. Skup su organizirali i moderirali prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. iz HZJZ-a i prim. i dr. sc. Miroslav Venus, dr. med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i predsjednik HED-a.
